Polno Prenosive Bolesti

Aleksandar Grdinic

specijalista Ginekologije i Akušerstva, Subspecijalista Perinatolog

Poštovani pratioci, danas ću Vam pisati o jednoj izuzetno važnoj temi. Pišem zbog globalnog značaja ovog problema. To su polno prenosive bolesti. Sigurno ste čuli za infekcije tipa: Hlamidija, Mikoplazma, Ureaplazma, Gonorea, Trihomonas, Herpes simleks , Hepatitis C i B, HIV (namjerno ne pišem latinske nazive da bi smo se bolje i lakše razumjeli). U našim sredinama (Balkan) ovo je često tabu tema. Ukoliko ne razgovaramo i ne radimo na suzbijanju ovog problema (a jeste problem) logično je da će posledice biti utoliko teže. Rješavanje posledica (komplikacija) zna da bude veoma iscrpljujuće, obeshrabrujuće, a nekada i bolno u psihološkom smislu (pregledi, pretrage, intervencije, operacije, stres, novac). Neke posledice su nažalost trajne, bez izlječenja. Upravo zato je i Svjetska Zdravstvena Organizacija (SZO) ovoj temi posvetila adekvatnu pažnju. Evo nekih činjenica:

STD imaju direktan negativan uticaj na seksualno i reproduktivno zdravlje žene. To se ogleda kroz stigmatizaciju, neplodnost, karcinom i komplikacije u trudnoći.
Mogu povećati rizik od HIV-a (Human immunodeficiency virus).
Više od 1 000 000 ljudi širom svijeta zarazi se svakog dana nekom polno prenosivom infekcijom, od kojih je većina asimptomatska, što je dodatno nepovoljna činjenica jer odlaže odlazak kod ljekara i sledstveno odlaže dijagnozu i terapiju. Samim tim su i posledice teže.
Procjena je da svake godine ima oko 374 miliona novih STD slučajeva.
Procjenjuje se da više od 500 miliona ljudi životne dobi između 15- 49 godina ima genitalnu infekciju virusom herpes simpleksa (HSV).
Svake godine imamo u svijetu preko 300 000 smrtnih slučajeva povezanih sa karcinomom grlića materice koji su povezani sa HPV infekcijom (humani papiloma virus).
Procjenjuje se da 296 miliona ljudi širom svijeta živi sa hroničnim hepatitisom B.
Hepatitis B je doveo do 820 000 smrtnih slučajeva u 2019. godini, uglavnom kao posledica ciroze i hepatocelularnog karcinoma jetre.
Sifilis nije iskorijenjen u svijetu. U 2016 godini u svijetu je bilo oko milion zaraženih trudnica sifilisom, sa preko 350 000 komplikacija (neželjenih ishoda).
Gonoreja i hlamidija glavni su uzročnici karličnih inflamatornih bolesti (upalnih procesa u maloj karlici žene gdje su smješteni ženski reproduktivni organi), a samim tim i glavni uzrok neplodnosti kod žena.
Prenos polno prenosivih infekcija sa majke na bebu može dovesti do mrtvorođenosti, neonatalne smrti, male telesne težine bebe, sepse, neonatalnog konjuktivitisa i urođenih anomalija kod bebe.
Otpornost na ljekove (rezistencija) predstavlja veliku prijetnju za širenje STD u svijetu.

Poznato je da se više od 30 različitih patogena (bakterija, virusa i parazita) prenosi seksualnim kontaktom, uključujući vaginalni, analni i oralni seks. Prethodno u tekstu smo nabrojali najčešće i najpoznatije izazivače STD. Neki od njih se mogu prenijeti i sa majke na bebu tokom trudnoće, porođaja i dojenja. Seksualnim kontaktom mogu se prenijeti i veoma zarazne bolesti poput majmunskih boginja, Ebole i Zike. Sve ovo govori da su prevencija i kontrola STD danas veliki i globalni izazov i problem.

Prevencija

Upotreba kondoma.
Bezbjedne i visoko efikasne vakcine protiv hepatitisa B i HPV (Do kraja 2020 godine, HPV vakcina je uvedena kao dio rutinskih programa imunizacije u 111 zemalja).
U toku su istraživanja za razvoj vakcine protiv genitalnog herpesa i HIV-a.
Potrebno je još istraživanja o vakcinama za hlamidiju, gonoreju, sifilis i trihomonijazu.

Dijagnostika i terapija STD

Postavljanje dijagnoze tačnog uzročnika STD je veoma zahtjevno jer su ove infekcije često asimptomatske (nema simptoma), a kada se pojave simptomi, oni mogu biti nespecifični ( javljaju se i kod drugih bolesti, stanja).

Prvi u zemljama sa nižim standardom (BDP) dijagnostika se oslanja prvenstveno na identifikaciju jasih, lako prepoznatljivih kliničkih znakova i simptoma (npr. vaginalni/uretralni iscjedak, njihova boja, konzistencija, miris, crvenilo, svrab, otok, bol), bez upotrebe laboratorijskih testova. Ovaj pristup obezbeđuje brz tretman, praktično istog dana i izbegava skupe ili nedostupne dijagnostičke testove. Međutim, ovaj pristup dovodi do prekomjernog liječenja (lažno pozitivni pacijenti-kod kojih su prisutni simptomi nekog drugog uzroka a ne posledica seksualno prenosive infekcije) kao i propuštenog liječenja (lažno negativni pacijenti-pacijenti koji imaju seksualno prenosivu infekciju a nisu tretirani terapijom) pošto je većina ovih bolesti asimptomatska.
Drugi pristup je da se pacijentu koji je sumnjiv na STD odmah uraditi ciljani test (bris, uzorak krvi-u zavisnosti koja se vrsta pretrage zahtijeva). Kada saznamo uzročnika ciljano ga liječimo. Ovakav pristup dijagnostici i liječenju se sprovodi u „bogatim“ državama sa visokim BDP-om, jer su ovi testovi često skupi.

Zbog toga SZO preporučuje zemljama koje nisu bogate, da poboljšaju svoj pristup u dijagnosti i liječenju seksualno prenosivih bolesti postepenim uključivanjem laboratorijskih testova za podršku dijagnozi. Tamo gdje su dostupni molekularni testovi garantovanog kvaliteta, preporučuje se liječenje polno prenosivih bolesti na osnovu laboratorijskih testova. Štaviše, strategije skrininga na STD su od suštinskog značaja za one koji su pod većim rizikom od infekcije, kao što su: seksualni radnici, muškarci koji imaju seks sa muškarcima, intravenski narkomani, zatvorenici, adolescenti u nekim sredinama i trudnice.

Osam (8) patogena (uzročnika) su najčešći izazivači STD: sifilis, gonoreja, hlamidija, trihomonas, hepatitis B, herpes simpleksa virus , HIV i humani papiloma virus .

Od njih su 4 trenutno izlječive: sifilis, gonoreja, hlamidija i trihomonijaza, a kod drugih četiri se upotrebom savremenih ljekova može modulirati tok bolesti (oslabi se i smanji broj virusnih čestica i promijeni imuni odgovor pacijenta i oboljenje se praktično iz aktivne prevede u hroničnu formu i tako produži pacijentu život).

Da bi se prekinuo prenos i spriječila ponovna infekcija, liječenje seksualnih partnera je od ključnog značaja.

Kontrola širenja seksualno prenosivih bolesti

Sprovodi se upotrebom sledećih mjera:

Promjene ponašanja u rizičnim grupama populacije
Informisanje
Obrazovanje
Savjetovališta i radionice

Nažalost, nedostatak javne svijesti o važnosti ove teme (problema), nedostatak obuke među zdravstvenim radnicima i dugotrajna, široko rasprostranjena stigma oko STD ostaju prepreke za veću i efikasniju upotrebu ovih mjera.

Zaključak ove teme je slojevit. To je odgovor ili bolje reći odgovori na pitanje kako smanjiti učestalost polno prenosivih bolesti a samim tim i njihovo štetno dejtsvo na zdravlje ljudi:

Logično je da sve polazi iz nukleusa društva-porodice. Znači potrebno je da su porodice funkcionalne, zdrave, da djeca u svojim roditeljima vide prijatelje i oslonac kada naiđu problemi, a u tineidžerskom i adolescentnom dobu se i počinju pojavljivati brojni problemi. Oni često dovode do konzumiranja (zloupotrebe) droga, alkohola, a to opet vodi do rizičnog seksualnog ponašanja koje rezultira seksualno prenosivim bolestima.
Naravno da i društvo u kojem živimo mora biti podjednako funkcionalno i zdravo.
Teško je zaista sve ovo poređati po prioritetima, ali neka na sledećem mjestu bude Emancipacija. Prosvijećenost stanovništva. Nema više tabu tema, samo tabu budala koje ignorišu realnost.
Teško je zaista sve ovo poređati po prioritetima, ali neka na sledećem mjestu bude Emancipacija. Prosvijećenost stanovništva. Nema više tabu tema, samo tabu budala koje ignorišu realnost.
Kvalitetna zdravstvena zaštita. Ovo danas često predstavlja veliki problem. Naime, nisu svi ljekari podjednako dobri, empatični, zainteresovani za rad, agilni…
Borba protiv pojave rezistencije mikroorganizama na ljekove.
Sistem obrazovanja. Davno mi je poznanik koji je univerzitetski profesor (radio je i na Yale univeritetu u SAD-u) rekao: „ Položaj, značaj, ozbiljnost, integritet jednog fakulteta se može zaključiti na osnovu njegove biblioteke jer je biblioteka fakulteta mjesto gdje su knjige i studenti. Tu se stvara kadar tog fakulteta i kadar koji će nositi struku“.

Tek tada ćemo doći u situaciju da države Balkanskog podneblja rade na razvoju nacionalnih strateških planova i smjernica za suzbijanje STD. Tada će i društvo dovoljno ojačati da pruži kroz svoje institucije ohrabrujuće okruženje koje omogućava pojedincima da razgovaraju o polno prenosivim bolestima, da usvoje bezbednije seksualne prakse i da traže liječenje. Jer, ne zaboravite, sve je ovo circulus vitiosus (začarani krug): Uređeno društvo, uređen zdravstveni sistem, postojanje pravila, poštovanje pravila, pojedinac… A taj pojedinac su i pacijenti i medicinski radnici. I za sve važe ista pravila. Nije teško zar ne.

Lijep pozdrav u nastavku dana.